Budi tolerantan

„Svjetske različitosti religija, jezika, kultura, etničke i druge pripadnosti ne bi trebale biti povod za sukobe, već bogatstvo koje obogaćuje sve nas.“

Ministarstvo unutarnjih poslova u suradnji sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja i  partnerima,  u sklopu preventivnog programa „Zajedno protiv govora mržnje“ provodi putem digitalnih mreža preventivnu akciju  pod nazivom „Budi tolerantan“.

Riječ je o inicijativi javnog obraćanja influencera mladima kako bi ih se pozvalo na  aktivizam u izgradnji kulture dijaloga, uvažavanja različitosti te stvaranja tolerantnog i mirnog okruženja.

Toleranciju potiču znanje, otvorenost, komunikacija i sloboda misli, savjesti i vjerovanja… Tolerancija je sklad u različitosti….Tolerancija je vrlina koja omogućuje mir, doprinosi zamjeni kulture rata kulturom mira,  jer svaki govor mržnje počiva upravo na netoleranciji i diskriminaciji. Govor mržnje podrazumijeva izražavanje nesnošljivosti prema određenim društvenim skupinama zbog nekog njihovog određenja ili opredjeljenja, a temelji se na rasi, vjeri, spolnoj orijentaciji, nacionalnoj ili bilo kojoj drugoj diskriminacijskoj osnovi. Govor mržnje ima izrazito negativne, psihološke, političke, kulturološke i socijalne učinke na konkretnog pojedinca, društvene skupine i u konačnici za cijelo društvo. Mrzilačka propaganda i diskriminatorna praksa odražava se posebno na djecu u njihovim formativnim godinama. Povijest nam svjedoči da eskalacija govora mržnje može prerasti u najveće ljudske tragedije, odnosno da govor mržnje u određenim društvenim okolnostima može potaknuti na  brutalno fizičko nasilje i imati nesagledive posljedice za ljudske žrtve.
 
I zato recite govoru mržnje NE i uključite se u akciju „Budi tolerantan“!
 
Pogledajte video na poveznici:  https://youtu.be/bsnK8igfeUc 

a putem „Upitnika za samoprocjenu tolerancije“, preuzetog iz knjige  pod nazivom „O toleranciji“ autorice  psihologinje Mirjane Krizmanić, možete provjeriti koliko ste tolerantni!
 
Želja nam je da   uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama bude naša svakodnevna forma izražavanja i način da budemo ljudi, jer je to  zasigurno  jedini mogući način da živimo u sigurnom i mirnom okruženju.

1. Pretjerano pridržavanje nekih navika kao na primjer, svakodnevno gledanje neke televizijske
   sapunice, pijenje samo određene vrste čaja ili kupovanje isključivo u određenoj trgovini:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

2. Podcjenjivanje i kritiziranje mladih ljudi:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

3. Otpor prema izražavanju vlastitih političkih stavova:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

4. Često iskazivanje straha ili strepnje od nekog ili nečeg:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

5. Izrazita materijalistička orijentacija - pridavanje velike važnosti novcu:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

6. Neuljuđeno ponašanje za stolom
   (srkanje juhe, mljackanje, čačkanje zubi pred drugima):

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

7. Stalno spominjanje prošlosti

(„Kada sam ja bila mlada...", „Kada sam ja išao u školu, studirao.." i tome slično:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

8. Ustrajanje u vlastitim stavovima ili prosudbama svim argumentima unatoč:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

9. Rijetko iskazivanje pohvala ili isticanje pozitivnih aspekata nekog postupka ili neke osobe:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

10. Prevladavanje zlovolje ili lošeg raspoloženja:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

11. Neprimjereno odijevanje (primjerice, staromodno ili pretjerano moderno):

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

12. Ogovaranje vlastitih prijatelja i prijateljica, znanaca i susjeda:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

13. Javno pokazivanje pobožnosti:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

14. Pomanjkanje interesa za svjetonazor ili životne ciljeve drugih ljudi:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

15. Pomanjkanje smisla za humor:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

16. Zanemarivanje vlastitog izgleda, zapuštenost:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

17. Stalno jadikovanje zbog kojekakvih boljki i tegoba:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

18. Pomanjkanje interesa za događaje u društvu ili u političkom životu:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

19. Često iskazivanje nezadovoljstva nekim ili nečim:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

20. Nagle i česte promjene raspoloženja:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

21. Pomanjkanje usredotočenosti na sugovornika, neslušanje onoga što govori:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

22. Pomanjkanje altruizma i spremnosti za pružanje pomoći drugima:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

23. Sklonost pretjeranom pesimizmu:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

24. Stalno uplitanje u tuđi život (svoje djece, bračnog partnera, braće i sl.):

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

25. Sve veća svadljivost i razdražljivost:

1. Ne smeta mi
2. Podnosim
3. Smeta mi

Odgovori u upitniku ocjenjuju se prema ključu A=1, B=2, C=0. Ukupni rezultat
dobiva se zbrajanjem pozitivnih bodova. Osoba koja uz sve tvrdnje odabere odgovor A,
označavajući time da joj ništa od navedenoga ne smeta, dobiva 25 bodova. Treba,
međutim, odmah naglasiti da je to gotovo nezamislivo jer nema čovjeka kojem nešto kod
njegovih bližnjih ne bi smetalo manje ili više ili barem tu i tamo. Osoba koja uz svaku tvrdnju
odabere odgovor B dobiva 50 bodova jer time pokazuje toleranciju podnoseći ono što je
smeta. Onaj tko uz sve tvrdnje odabere odgovor C dobiva 0 bodova jer time pokazuje da
kod bližnjih baš ništa od navedenog ne podnosi, i to i pokazuje svojim ponašanjem. Mogući
ukupni rezultat pojedinca kreće se, dakle u rasponu od 0 do 50 bodova. Pritom, dakako,
veći broj bodova upućuje i na veću snošljivost.
Na kraju ovog upitnika treba posebno istaknuti da osoba koja je postigla 0 bodova
(ili vrlo mali broj bodova) i koja je dakle, pretežno netolerantna prema članovima obitelji
te njihovim navikama i obilježjima može biti umjereno ili čak jako tolerantna prema
prijateljima ili partnerima. Tolerancija, naime, ovisi i o motivaciji pa kada nam je do neke
osobe ili odnosa stalo, tada ćemo nastojati biti i tolerantni.
Budući da je temeljni cilj ovakvog Upitnika pomoći pojedincu da pouzdanije
procijeni vlastitu toleranciju prema postupcima drugih ljudi, u njima su navedene
svakodnevne situacije u kojima ljudi dolaze u interakcije i uz pomoć kojih pojedinci mogu
procijeniti ne samo tuđe ponašanje, već i vlastito doživljavanje i ponašanje. Dakako,
upitnici nikada nisu toliko sveobuhvatni da uključuju sve moguće situacije ili oblike
ponašanja, ali i ponuđeni izbor ipak omogućuje procjenu vlastite tolerancije.
Izvor: O Toleranciji, Koliko smo tolerantni u obitelji, na poslu, u društvu (str. 134-139),
autor Mirjana Krizmanić, izdavač V.B.Z. Zagreb, rujan 2015
 

Stranica